Tko je pilot drona?

Tko je pilot drona?

Uredba (EU) 2018/1139:

„Pilot koji upravlja na daljinu” znači fizička osoba odgovorna za sigurno upravljanje letom bespilotnog zrakoplova koja upravlja njegovim komandama leta, bilo ručno ili, kada bespilotni zrakoplov leti na automatiziran način, praćenjem njegova pravac letenja uz mogućnost intervencije i promjene pravca u svakom trenutku.

Udaljeni pilot je osoba koja mora proći odgovarajuće osposobljavanje, ovisno o kategoriji operacije. U određenim slučajevima, primjerice kod upravljanja bespilotnim zrakoplovima mase manje od 250 g u otvorenoj kategoriji, formalno osposobljavanje nije obvezno.

Koje su odgovornosti udaljenog pilota?

Sadržaj ovog poglavlja temelji se na zahtjevima propisanim Provedbenom uredbom (EU) 2019/947, poglavlje UAS.OPEN.060 – Odgovornosti udaljenog pilota.

Prije leta:

1. A Osposobljenost i dokumentacija

Udaljeni pilot mora biti odgovarajuće osposobljen za potkategoriju operacije koju planira izvoditi, sukladno zahtjevima Provedbene uredbe (EU) 2019/947. Razina osposobljenosti udaljenog pilota ovisi o vrsti operacije koju određuje operator SBL-a, odnosno o kategoriji u kojoj se operacija planira izvoditi.

Tijekom izvođenja operacije, udaljeni pilot dužan je kod sebe imati dokaz o osposobljenosti, kada je to primjenjivo.

1. B Provjera zračnog prostora i geografskih zona

Prije početka operacije, udaljeni pilot dužan je prikupiti i provjeriti sve relevantne informacije o zračnom prostoru u kojem planira let. To uključuje identifikaciju eventualnih ograničenja, zabrana ili posebnih uvjeta koji se odnose na planiranu lokaciju.

U Republici Hrvatskoj takve informacije dostupne su putem službenih izvora, poput AMC Portala i zrakoplovnih informacija (AIP, NOTAM).

1. C Procjena okruženja i prisutnosti ljudi

Udaljeni pilot dužan je procijeniti okruženje u kojem planira izvesti let. To uključuje prepoznavanje svih prirodnih i umjetnih prepreka koje mogu utjecati na sigurnost operacije, poput zgrada, stabala, dalekovoda, terena ili drugih objekata. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prisutnosti ljudi na području operacije.

1. D Tehnička provjera bespilotnog sustava (SBL)

Prije početka operacije, udaljeni pilot dužan je provjeriti tehničku ispravnost sustava bespilotnog zrakoplova (SBL) kako bi osigurao da se let može sigurno provesti i dovršiti.

Provjera uključuje stanje baterije, ispravnost upravljačkog sustava, senzora, komunikacije između bespilotnog zrakoplova i upravljača te opće stanje letjelice, uključujući propelerе i konstrukciju. Također je potrebno provjeriti dostupnost i točnost podataka koji se prikazuju na upravljačkom uređaju.

1. E Provjera mase i korisnog tereta

Ukupna masa pri polijetanju ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu masu koju je odredio proizvođač, kao ni ograničenja propisana za odgovarajuću klasu bespilotnog zrakoplova.

Koristan teret može uključivati dodatnu opremu poput kamera, senzora, rasvjete ili drugih uređaja koji nisu dio osnovne konstrukcije sustava. Takva oprema može utjecati na performanse leta, stabilnost i trajanje baterije.

Osim same mase, važno je obratiti pažnju i na način pričvršćivanja tereta. Nepravilno postavljen ili labavo pričvršćen teret može promijeniti težište bespilotnog zrakoplova i uzrokovati gubitak kontrole tijekom leta.

Tijekom leta:

1. A Psihofizičko stanje pilota

Udaljeni pilot mora biti u odgovarajućem psihofizičkom stanju kako bi mogao sigurno upravljati bespilotnim zrakoplovom. Nije dopušteno upravljanje ako je pilot pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih tvari.

Također, pilot ne smije upravljati bespilotnim zrakoplovom ako za to nije sposoban zbog ozljede, umora, uzetih lijekova, bolesti ili bilo kojeg drugog razloga koji može utjecati na sigurnost leta.

(2) B Održavanje vizualnog kontakta (VLOS)

Udaljeni pilot mora održavati vizualni kontakt s bespilotnim zrakoplovom te promatrati zračni prostor oko njega kako bi se izbjegao sudar sa zrakoplovima s posadom. Također, dužan je prekinuti let ako operacija postane rizična za druge zrakoplove, ljude, životinje, okoliš ili imovinu.

U praksi to znači da pilot mora neprekidno pratiti položaj i kretanje bespilotnog zrakoplova vlastitim vidom, bez oslanjanja isključivo na prikaz kamere ili druge sustave.

(2) C Poštivanje ograničenja i pravila letenja

Udaljeni pilot mora poštovati sva ograničenja u zračnom prostoru, posebno ona koja se odnose na geografske zone za bespilotne zrakoplove.

To znači da u nekim područjima letenje može biti zabranjeno, ograničeno ili dopušteno samo uz određene uvjete ili odobrenje.

Prije leta potrebno je provjeriti vrijede li takva ograničenja na planiranoj lokaciji, primjerice putem AMC Portala.

Ako se operacija provodi u području s posebnim pravilima, udaljeni pilot mora ih u potpunosti poštovati.

(2) D Upravljanje dronom i postupanje u slučaju problema

Udaljeni pilot mora znati kako zadržati kontrolu nad bespilotnim zrakoplovom tijekom cijelog leta.

To uključuje pravilno upravljanje dronom i pravovremenu reakciju u slučaju nepredviđenih situacija, poput gubitka signala, smetnji ili tehničkih problema.

(2) E i F Korištenje priručnika i procedura operatora

Udaljeni pilot mora upravljati bespilotnim zrakoplovom u skladu s korisničkim priručnikom proizvođača i poštovati sva primjenjiva ograničenja.

Ako su dostupne procedure operatora, pilot ih je dužan slijediti tijekom izvođenja operacije.

To uključuje način upravljanja, ograničenja sustava, sigurnosne postupke i preporučene radnje u različitim situacijama.

(3) Operacije u blizini hitnih intervencija

Udaljeni pilot ne smije letjeti u blizini niti unutar područja u kojem je u tijeku hitna intervencija, osim ako za to ima izričito dopuštenje nadležnih službi.

Takve situacije uključuju požare, prometne nesreće, spašavanja i druge izvanredne događaje. Prisutnost bespilotnog zrakoplova u tim okolnostima može ometati rad hitnih službi i predstavljati dodatni sigurnosni rizik.

(4) Uloga promatrača

Udaljenom pilotu u sigurnom izvođenju leta može pomagati promatrač bespilotnog zrakoplova.

Promatrač se nalazi u neposrednoj blizini pilota i bez korištenja pomagala prati let bespilotnog zrakoplova, s ciljem boljeg uočavanja okruženja i potencijalnih opasnosti.

Udaljeni pilot i promatrač moraju jasno i učinkovito komunicirati tijekom cijele operacije.

Tko je pilot drona?

Uredba (EU) 2018/1139:

„Pilot koji upravlja na daljinu” znači fizička osoba odgovorna za sigurno upravljanje letom bespilotnog zrakoplova koja upravlja njegovim komandama leta, bilo ručno ili, kada bespilotni zrakoplov leti na automatiziran način, praćenjem njegova pravac letenja uz mogućnost intervencije i promjene pravca u svakom trenutku.

Udaljeni pilot je osoba koja mora proći odgovarajuće osposobljavanje, ovisno o kategoriji operacije. U određenim slučajevima, primjerice kod upravljanja bespilotnim zrakoplovima mase manje od 250 g u otvorenoj kategoriji, formalno osposobljavanje nije obvezno.

Koje su odgovornosti udaljenog pilota?

Sadržaj ovog poglavlja temelji se na zahtjevima propisanim Provedbenom uredbom (EU) 2019/947, poglavlje UAS.OPEN.060 – Odgovornosti udaljenog pilota.

Prije leta:

1. A Osposobljenost i dokumentacija

Udaljeni pilot mora biti odgovarajuće osposobljen za potkategoriju operacije koju planira izvoditi, sukladno zahtjevima Provedbene uredbe (EU) 2019/947. Razina osposobljenosti udaljenog pilota ovisi o vrsti operacije koju određuje operator SBL-a, odnosno o kategoriji u kojoj se operacija planira izvoditi.

Tijekom izvođenja operacije, udaljeni pilot dužan je kod sebe imati dokaz o osposobljenosti, kada je to primjenjivo.

1. B Provjera zračnog prostora i geografskih zona

Prije početka operacije, udaljeni pilot dužan je prikupiti i provjeriti sve relevantne informacije o zračnom prostoru u kojem planira let. To uključuje identifikaciju eventualnih ograničenja, zabrana ili posebnih uvjeta koji se odnose na planiranu lokaciju.

U Republici Hrvatskoj takve informacije dostupne su putem službenih izvora, poput AMC Portala i zrakoplovnih informacija (AIP, NOTAM).

1. C Procjena okruženja i prisutnosti ljudi

Udaljeni pilot dužan je procijeniti okruženje u kojem planira izvesti let. To uključuje prepoznavanje svih prirodnih i umjetnih prepreka koje mogu utjecati na sigurnost operacije, poput zgrada, stabala, dalekovoda, terena ili drugih objekata. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prisutnosti ljudi na području operacije.

1. D Tehnička provjera bespilotnog sustava (SBL)

Prije početka operacije, udaljeni pilot dužan je provjeriti tehničku ispravnost sustava bespilotnog zrakoplova (SBL) kako bi osigurao da se let može sigurno provesti i dovršiti.

Provjera uključuje stanje baterije, ispravnost upravljačkog sustava, senzora, komunikacije između bespilotnog zrakoplova i upravljača te opće stanje letjelice, uključujući propelerе i konstrukciju. Također je potrebno provjeriti dostupnost i točnost podataka koji se prikazuju na upravljačkom uređaju.

1. E Provjera mase i korisnog tereta

Ukupna masa pri polijetanju ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu masu koju je odredio proizvođač, kao ni ograničenja propisana za odgovarajuću klasu bespilotnog zrakoplova.

Koristan teret može uključivati dodatnu opremu poput kamera, senzora, rasvjete ili drugih uređaja koji nisu dio osnovne konstrukcije sustava. Takva oprema može utjecati na performanse leta, stabilnost i trajanje baterije.

Osim same mase, važno je obratiti pažnju i na način pričvršćivanja tereta. Nepravilno postavljen ili labavo pričvršćen teret može promijeniti težište bespilotnog zrakoplova i uzrokovati gubitak kontrole tijekom leta.

Tijekom leta:

1. A Psihofizičko stanje pilota

Udaljeni pilot mora biti u odgovarajućem psihofizičkom stanju kako bi mogao sigurno upravljati bespilotnim zrakoplovom. Nije dopušteno upravljanje ako je pilot pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih tvari.

Također, pilot ne smije upravljati bespilotnim zrakoplovom ako za to nije sposoban zbog ozljede, umora, uzetih lijekova, bolesti ili bilo kojeg drugog razloga koji može utjecati na sigurnost leta.

(2) B Održavanje vizualnog kontakta (VLOS)

Udaljeni pilot mora održavati vizualni kontakt s bespilotnim zrakoplovom te promatrati zračni prostor oko njega kako bi se izbjegao sudar sa zrakoplovima s posadom. Također, dužan je prekinuti let ako operacija postane rizična za druge zrakoplove, ljude, životinje, okoliš ili imovinu.

U praksi to znači da pilot mora neprekidno pratiti položaj i kretanje bespilotnog zrakoplova vlastitim vidom, bez oslanjanja isključivo na prikaz kamere ili druge sustave.

(2) C Poštivanje ograničenja i pravila letenja

Udaljeni pilot mora poštovati sva ograničenja u zračnom prostoru, posebno ona koja se odnose na geografske zone za bespilotne zrakoplove.

To znači da u nekim područjima letenje može biti zabranjeno, ograničeno ili dopušteno samo uz određene uvjete ili odobrenje.

Prije leta potrebno je provjeriti vrijede li takva ograničenja na planiranoj lokaciji, primjerice putem AMC Portala.

Ako se operacija provodi u području s posebnim pravilima, udaljeni pilot mora ih u potpunosti poštovati.

(2) D Upravljanje dronom i postupanje u slučaju problema

Udaljeni pilot mora znati kako zadržati kontrolu nad bespilotnim zrakoplovom tijekom cijelog leta.

To uključuje pravilno upravljanje dronom i pravovremenu reakciju u slučaju nepredviđenih situacija, poput gubitka signala, smetnji ili tehničkih problema.

(2) E i F Korištenje priručnika i procedura operatora

Udaljeni pilot mora upravljati bespilotnim zrakoplovom u skladu s korisničkim priručnikom proizvođača i poštovati sva primjenjiva ograničenja.

Ako su dostupne procedure operatora, pilot ih je dužan slijediti tijekom izvođenja operacije.

To uključuje način upravljanja, ograničenja sustava, sigurnosne postupke i preporučene radnje u različitim situacijama.

(3) Operacije u blizini hitnih intervencija

Udaljeni pilot ne smije letjeti u blizini niti unutar područja u kojem je u tijeku hitna intervencija, osim ako za to ima izričito dopuštenje nadležnih službi.

Takve situacije uključuju požare, prometne nesreće, spašavanja i druge izvanredne događaje. Prisutnost bespilotnog zrakoplova u tim okolnostima može ometati rad hitnih službi i predstavljati dodatni sigurnosni rizik.

(4) Uloga promatrača

Udaljenom pilotu u sigurnom izvođenju leta može pomagati promatrač bespilotnog zrakoplova.

Promatrač se nalazi u neposrednoj blizini pilota i bez korištenja pomagala prati let bespilotnog zrakoplova, s ciljem boljeg uočavanja okruženja i potencijalnih opasnosti.

Udaljeni pilot i promatrač moraju jasno i učinkovito komunicirati tijekom cijele operacije.

Tko je pilot drona?

Uredba (EU) 2018/1139:

„Pilot koji upravlja na daljinu” znači fizička osoba odgovorna za sigurno upravljanje letom bespilotnog zrakoplova koja upravlja njegovim komandama leta, bilo ručno ili, kada bespilotni zrakoplov leti na automatiziran način, praćenjem njegova pravac letenja uz mogućnost intervencije i promjene pravca u svakom trenutku.

Udaljeni pilot je osoba koja mora proći odgovarajuće osposobljavanje, ovisno o kategoriji operacije. U određenim slučajevima, primjerice kod upravljanja bespilotnim zrakoplovima mase manje od 250 g u otvorenoj kategoriji, formalno osposobljavanje nije obvezno.

Koje su odgovornosti udaljenog pilota?

Sadržaj ovog poglavlja temelji se na zahtjevima propisanim Provedbenom uredbom (EU) 2019/947, poglavlje UAS.OPEN.060 – Odgovornosti udaljenog pilota.

Prije leta:

1. A Osposobljenost i dokumentacija

Udaljeni pilot mora biti odgovarajuće osposobljen za potkategoriju operacije koju planira izvoditi, sukladno zahtjevima Provedbene uredbe (EU) 2019/947. Razina osposobljenosti udaljenog pilota ovisi o vrsti operacije koju određuje operator SBL-a, odnosno o kategoriji u kojoj se operacija planira izvoditi.

Tijekom izvođenja operacije, udaljeni pilot dužan je kod sebe imati dokaz o osposobljenosti, kada je to primjenjivo.

1. B Provjera zračnog prostora i geografskih zona

Prije početka operacije, udaljeni pilot dužan je prikupiti i provjeriti sve relevantne informacije o zračnom prostoru u kojem planira let. To uključuje identifikaciju eventualnih ograničenja, zabrana ili posebnih uvjeta koji se odnose na planiranu lokaciju.

U Republici Hrvatskoj takve informacije dostupne su putem službenih izvora, poput AMC Portala i zrakoplovnih informacija (AIP, NOTAM).

1. C Procjena okruženja i prisutnosti ljudi

Udaljeni pilot dužan je procijeniti okruženje u kojem planira izvesti let. To uključuje prepoznavanje svih prirodnih i umjetnih prepreka koje mogu utjecati na sigurnost operacije, poput zgrada, stabala, dalekovoda, terena ili drugih objekata. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prisutnosti ljudi na području operacije.

1. D Tehnička provjera bespilotnog sustava (SBL)

Prije početka operacije, udaljeni pilot dužan je provjeriti tehničku ispravnost sustava bespilotnog zrakoplova (SBL) kako bi osigurao da se let može sigurno provesti i dovršiti.

Provjera uključuje stanje baterije, ispravnost upravljačkog sustava, senzora, komunikacije između bespilotnog zrakoplova i upravljača te opće stanje letjelice, uključujući propelerе i konstrukciju. Također je potrebno provjeriti dostupnost i točnost podataka koji se prikazuju na upravljačkom uređaju.

1. E Provjera mase i korisnog tereta

Ukupna masa pri polijetanju ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu masu koju je odredio proizvođač, kao ni ograničenja propisana za odgovarajuću klasu bespilotnog zrakoplova.

Koristan teret može uključivati dodatnu opremu poput kamera, senzora, rasvjete ili drugih uređaja koji nisu dio osnovne konstrukcije sustava. Takva oprema može utjecati na performanse leta, stabilnost i trajanje baterije.

Osim same mase, važno je obratiti pažnju i na način pričvršćivanja tereta. Nepravilno postavljen ili labavo pričvršćen teret može promijeniti težište bespilotnog zrakoplova i uzrokovati gubitak kontrole tijekom leta.

Tijekom leta:

1. A Psihofizičko stanje pilota

Udaljeni pilot mora biti u odgovarajućem psihofizičkom stanju kako bi mogao sigurno upravljati bespilotnim zrakoplovom. Nije dopušteno upravljanje ako je pilot pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih tvari.

Također, pilot ne smije upravljati bespilotnim zrakoplovom ako za to nije sposoban zbog ozljede, umora, uzetih lijekova, bolesti ili bilo kojeg drugog razloga koji može utjecati na sigurnost leta.

(2) B Održavanje vizualnog kontakta (VLOS)

Udaljeni pilot mora održavati vizualni kontakt s bespilotnim zrakoplovom te promatrati zračni prostor oko njega kako bi se izbjegao sudar sa zrakoplovima s posadom. Također, dužan je prekinuti let ako operacija postane rizična za druge zrakoplove, ljude, životinje, okoliš ili imovinu.

U praksi to znači da pilot mora neprekidno pratiti položaj i kretanje bespilotnog zrakoplova vlastitim vidom, bez oslanjanja isključivo na prikaz kamere ili druge sustave.

(2) C Poštivanje ograničenja i pravila letenja

Udaljeni pilot mora poštovati sva ograničenja u zračnom prostoru, posebno ona koja se odnose na geografske zone za bespilotne zrakoplove.

To znači da u nekim područjima letenje može biti zabranjeno, ograničeno ili dopušteno samo uz određene uvjete ili odobrenje.

Prije leta potrebno je provjeriti vrijede li takva ograničenja na planiranoj lokaciji, primjerice putem AMC Portala.

Ako se operacija provodi u području s posebnim pravilima, udaljeni pilot mora ih u potpunosti poštovati.

(2) D Upravljanje dronom i postupanje u slučaju problema

Udaljeni pilot mora znati kako zadržati kontrolu nad bespilotnim zrakoplovom tijekom cijelog leta.

To uključuje pravilno upravljanje dronom i pravovremenu reakciju u slučaju nepredviđenih situacija, poput gubitka signala, smetnji ili tehničkih problema.

(2) E i F Korištenje priručnika i procedura operatora

Udaljeni pilot mora upravljati bespilotnim zrakoplovom u skladu s korisničkim priručnikom proizvođača i poštovati sva primjenjiva ograničenja.

Ako su dostupne procedure operatora, pilot ih je dužan slijediti tijekom izvođenja operacije.

To uključuje način upravljanja, ograničenja sustava, sigurnosne postupke i preporučene radnje u različitim situacijama.

(3) Operacije u blizini hitnih intervencija

Udaljeni pilot ne smije letjeti u blizini niti unutar područja u kojem je u tijeku hitna intervencija, osim ako za to ima izričito dopuštenje nadležnih službi.

Takve situacije uključuju požare, prometne nesreće, spašavanja i druge izvanredne događaje. Prisutnost bespilotnog zrakoplova u tim okolnostima može ometati rad hitnih službi i predstavljati dodatni sigurnosni rizik.

(4) Uloga promatrača

Udaljenom pilotu u sigurnom izvođenju leta može pomagati promatrač bespilotnog zrakoplova.

Promatrač se nalazi u neposrednoj blizini pilota i bez korištenja pomagala prati let bespilotnog zrakoplova, s ciljem boljeg uočavanja okruženja i potencijalnih opasnosti.

Udaljeni pilot i promatrač moraju jasno i učinkovito komunicirati tijekom cijele operacije.